Srednjovjekovna hrvatska književna kultura ustaljeno se opisuje atributima tropismenosti (glagoljica, ćirilica, latinica) i trojezičnosti (latinski, hrvatski, staroslavenski), što je paradigmatičan primjer nacionalno-kulturne inkluzivnosti. Istraživački fokus srednjovjekovne dionice usmjerit će se na poučnu prozu kao posebno zanimljiv segment transfera i aproprijacija raznovrsnih znanja na europskom prostoru. Za projektno istraživanje odabrat će se dva dosad neobjavljena paradigmatska teksta zasvjedočena u brojnim rukopisima i pripremiti njihovo kritičko izdanje: 1) verzije hrvatskih Lucidarija, svojevrsne srednjovjekovne ”enciklopedije”, i 2) Dijalozi Grgura pape, kao primjer transfera popularne teologije. Europski vernakularni prijevodi i prijepisi Lucidarija potekli su u 12. st. iz dva različita rukavca, latinskoga i njemačkoga, ali u hrvatske krajeve dospijevaju posredno preko vernakularnih vrela talijanskoga i češkoga. Tekstni svjedoci u hrvatskoj sredini nastaju u 15. st. i zadržavaju se sve do 19. stoljeća te upućuju na umreženost i uključenost hrvatske književnosti u kasnosrednjovjekovne tokove europske književne produkcije, ali i na to da u njoj srednjovjekovna djela imaju dugu, višestoljetnu recepciju i tekstnu predaju. Jednako je tako i s Dijalozima Grgura pape, koji obiluju učenim citatima netipičnim za glagoljske knjige, te su upravo zato važni za razumijevanje glagoljaštva u cjelini. Redoslijed izlaganja u Dijalozima izgleda kao tipična srednjovjekovna summa: prvi dio izlaže teologiju stvaranja, drugi dio Kristov život, treći dio moral, a četvrti eshatologiju. U kritičkom izdanju Hrvatski Lucidariji donosit će se varijante iz 8 latiničkih i glagoljskih rukopisa, dok će se u kritičkom izdanju Dijalozi Grgura pape donositi varijante iz 7 glagoljskih i latiničkih rukopisa. Osim dva kritička izdanja uz ovu će projektnu dionicu biti objavljeno 5 znanstvenih radova uglavnom u međunarodnim časopisima, a teme će biti vezane uz srednjovjekovne transfere znanja karakteristične za rukopisnu kulturu, poput transfera apokaliptičnih diskurza. Također će se održati istraživačka radionica na kojoj će biti prezentiran sveobuhvatan proces transfera teksta od različitih varijanata do pripreme izdanja i teorijskih razmatranja.
U ovoj projektnoj dionici sudjeluje istraživački podtim koji čine: Tomislav Bogdan, Dolores Grmača, Amir Kapetanović, Saša Potočnjak, Borna Treska, Josip Vučković.
Srednjovjekovna dionica obuhvaća terenska istraživanja (posebice vezana uz rukopise Lucidarija i Dijaloga koji se nalaze u Sieni, Glavotoku na Krku, Košljunu, Zagrebu), pripremu kritičkih izdanja, pripremu istraživačke radionice, pisanje znanstvenih radova i izlaganja na znanstvenim konferencijama.
