Ovom će projektnom dionicom biti povezana sva razdoblja od srednjovjekovlja do početka 19. stoljeća i sve hrvatske književne regije, pri čemu će se poseban naglasak staviti na transfer koncepcija ženskih likova u europskoj kulturi te na neistraženo stvaralaštvo žena autorica. U razdoblju od petnaestoga do osamnaestoga stoljeća, kada europskim književnim prostorom odjekuje polarizirana rasprava o ženama (tzv. querelle des femmes), povijest ženske kulturne participacije povezana je s razvojnim tokovima filoginoga diskursa, kako pokazuju recentne studije o pojavi učene svjetovne žene u književnosti talijanske renesanse. U skladu s time, propitivanje povijesti kreativnog izražavanja žena u hrvatskoj književnosti od renesansnih početaka do 19. stoljeća oslanja se na usporednu analizu reprezentacije žene u hrvatskim književnim djelima od srednjega vijeka nadalje. Stoga će se s pozicija rodnih koncepcija osvijetliti razumijevanje žene u različitih autora i analizirati modusi predstavljanja ženskih likova u staroj hrvatskoj književnosti u kontekstu mediteranske i s druge stane u kontekstu srednjoeuropske kulture, kako bi se pokazala razina otvorenosti i demokratičnosti odnosno konzervativnosti pojedinih razdoblja, te razlike i sličnosti između pojedinih kulturnih regija. Istraživat će se također transferi prilagodbe ženskoj čitateljskoj publici i njihovu pretpostavljenom konceptu književne kulture, kao i tekstualne strategije oblikovanja književnih emocija ženskih likova, potom retorika ženske solidarnosti u književnim tekstovima iz ženskog pera, te mizogini toposi u reprezentativnom renesansnom korpusu i sl. U istraživačkom fokusu bit će i status talijanske produkcije hrvatskih renesansnih autorica, koji u pravilu služi i kao zapadnoeuropska legitimacija hrvatske kulture, što će se istraživati na zbirci Speranze di Bona (Nade Bunić), koja svjedoči o umreženosti pjesnikinje s talijanskom elitom ali i o čvrstoj povezanosti s dubrovačkim kulturnim prostorom. Tome će se pridodati istraživanje podrijetla ljubavnih pjesama ženskoga glasa u hrvatskoj renesansnoj lirici, te poredbeno-književnopovijesno istraživanje staroengleske i starohrvatske obrade emblematske priče o Juditi.
U sklopu istraživanja ove projektne dionice pripremit će se monografija s analizom reprezentacija ženskih likova u žanrovski različitim tekstovima hrvatske književnosti u europskim interkulturnim transferima od srednjeg vijeka do kraja 18. st. Također će se objaviti 6 znanstvenih radova, zajedno s 1 tematskim blokom u relevantnom znanstvenom časopisu (Književna smotra, A2), održati 3 edukativne radionice i organizirati projektni znanstveni kolokvij na kojem će svi članovi istraživačkog tima prezentirati svoja istraživanja.
U provedbi ove projektne dionice sudjelovat će cijeli istraživački tim.
Ova projektna dionica uključuje aktivnosti vezane uz terenska istraživanja (Venecija, Oxford, München, Beč), znanstveni kolokvij u Zagrebu (listopad 2021), pripremu edukativnih radionica (Udine, Padova i Pula), pisanje monografije i znanstvenih radova, izlaganja na znanstvenim konferencijama.
